skip to main content
Language:
Search Limited to: Search Limited to: Resource type Show Results with: Show Results with: Search type Index

Značenje registara akutne skrbi kardioloških bolesnika na nacionalnoj razini

Acta clinica Croatica, 2020-06, Vol.59 (2.), p.233

ISSN: 0353-9466 ;EISSN: 1333-9451 ;DOI: 10.20471/acc.2020.59.02.06 ;CODEN: ACLCED

Full text available

Citations Cited by
  • Title:
    Značenje registara akutne skrbi kardioloških bolesnika na nacionalnoj razini
  • Author: Đuzel, Ana ; Pavlov, Marin ; Babić, Zdravko
  • Subjects: Cardiology ; Heart ; Intensive cardiac care ; Intenzivna kardiološka skrb ; Kardiologija ; Questionnaire ; Registar ; Registry ; Srce ; Upitnik
  • Is Part Of: Acta clinica Croatica, 2020-06, Vol.59 (2.), p.233
  • Description: Unaprjeđenje organizacije i kvalitete skrbi o bolesnicima u jedinicama intenzivne skrbi postaje sve važnije zbog rastućeg opsega dostupnih metoda liječenja i skrbi. Suvremena literatura ukazuje na nedostatak odgovarajućih nacionalnih i internacionalnih registara. Cilj ovog istraživanja bio je analiza organizacije jedinica intenzivne kardijalne skrbi (JIKS) u Hrvatskoj i usporedba s ekonomski razvijenijim zemljama. Liječnici iz 34 hrvatske akutne bolnice (100%-tni odgovor) ispunili su e-poštom poslan upitnik o organizaciji skrbi i metodama liječenja akutnih kardioloških bolesnika. Odgovori su prikupljeni i analizirani tijekom rujna i listopada 2016. godine. Hrvatska ima oko 5 JIKS na milijun stanovnika (raspon od 1 do 9, većinom 5-6 kreveta). Jedna medicinska sestra skrbi za prosječno 2,7 bolesnika (u jutarnjim satima za 2,3 bolesnika, u poslijepodnevnim satima 2,3 bolesnika, noću 3,3 bolesnika) uz varijabilnost ovisno o veličini bolnice (u manjim bolnicama prosječno za 2,9 bolesnika, u sveučilišnim bolnicama za 2,1 bolesnika, p<0,001). Gotovo dvije trećine JIKS sadrži manje od 4 kreveta na jednog liječnika, dok kardiolozi čine 52% liječnika tijekom radnog dana, ali samo 37% liječnika tijekom dežurstva. Utvrdili smo značajnu varijabilnost u dostupnosti ultrazvuka srca tijekom radnog dana u odnosu na dežurstvo (76,5% JIKS ima 24-satnu dostupnost transtorakalne ehokardiografije, ali samo 26,5% za transezofagusnu ehokardiografiju). Trećina ispitivanih centara nije uvela terapijsku hipotermiju, a 23,5% centara ne radi izvantjelesnu membransku oksigenaciju niti premješta bolesnike u odgovarajuće ustanove. Organizacija i dostupne metode liječenja u JIKS ovise i o bruto društvenom proizvodu. Ovo istraživanje, prvo takve vrste u Republici Hrvatskoj, ukazuje na značajnu varijabilnost ključnih dijelova zdravstvene skrbi akutnih kardioloških bolesnika ovisno o veličini bolnice, ali i ukupni trend prema postojećim smjernicama. Ukazujući na prostor za napredak, ono može poslužiti kao polazna točka u postizanju željenog standarda, planiranju financija te procjeni i praćenju kvalitete nacionalnog zdravstvenog sustava.
  • Publisher: Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice
  • Language: Croatian;English
  • Identifier: ISSN: 0353-9466
    EISSN: 1333-9451
    DOI: 10.20471/acc.2020.59.02.06
    CODEN: ACLCED
  • Source: Geneva Foundation Free Medical Journals at publisher websites
    PubMed Central
    DOAJ Directory of Open Access Journals
Back to results list
INSPIRE LIBRARY - TON DUC THANG UNIVERSITY (84-028) 37 755 057 Feedback
19 Nguyen Huu Tho St. Dist.7, HCM thuvien@tdtu.edu.vn

Copyright © 2017 INSPIRE LIBRARY - TON DUC THANG UNIVERSITY

Searching Remote Databases, Please Wait