skip to main content
Language:
Search Limited to: Search Limited to: Resource type Show Results with: Show Results with: Search type Index

Povezanost parodontne bolesti s angiografski dokazanom koronarnom arterijskom bolesti

Acta stomatologica Croatica, 2015-03, Vol.49 (1), p.14 [Peer Reviewed Journal]

ISSN: 0001-7019 ;EISSN: 1846-0410 ;DOI: 10.15644/asc49/1/2 ;CODEN: ASCRBK

Full text available

Citations Cited by
  • Title:
    Povezanost parodontne bolesti s angiografski dokazanom koronarnom arterijskom bolesti
  • Author: Vražić, Domagoj ; Miovski, Zoran ; Strozzi, Maja ; Puhar, Ivan ; Badovinac, Ana ; Božić, Darko ; Plančak, Darije
  • Subjects: bolesti koronarne arterije ; Cardiovascular Diseases ; Coronary Angiography ; Coronary Artery Disease ; kardiovaskularne bolesti ; koronarna angiografija ; parodontalni indeks ; parodontitis ; Periodontal Index ; Periodontitis
  • Is Part Of: Acta stomatologica Croatica, 2015-03, Vol.49 (1), p.14
  • Description: Uvod: Svrha ovog istraživanja bila je ispitati povezanost agresivnoga i kroničnog parodontitisa s težinom koronarne arterijske bolesti potvrđene koronarnom angiografijom. Materijal i metode: Ispitanici su bili hospitalizirani bolesnici Kliničkoga bolničkog centra Zagreb kojima je zbog boli u prsima obavljena koronarna angiografija. Temeljiti klinički pregled sastojao se od bilježenja parodontoloških indeksa te kliničkih i socijalno-demografskih parametara. Ispitanici su bili podijeljeni u dvije skupine: ispitivanu – u njoj su sudjelovali bolesnici s akutnim koronarnim sindromom (ACS-om) i stabilnom koronarnom arterijskom bolesti (CAD-om) i kontrolnu – s ispitanicima bez značajne koronarne arterijske bolesti. Podatci su analizirani Kruskal-Wallisovim i Pearsonovim hi-kvadrat testom. Rezultati: Od 106 ispitanika njih 66 (62,3 %) hospitalizirani su zbog ACS-a, a 22 (20,7 %) zbog stabilnoga CAD-a. Samo 18 sudionika u ispitivanju (17,0 %) nije imalo značajni CAD. Od ukupnoga broja bolesnika – 106, samo njih 26 (24,5 %) nikad nisu bili pušači (p < 0,05). Kronični parodontitis najčešći je nalaz u obje ispitivane skupine – 68,2 posto u skupini s ACS-om i 54,5 posto u onoj sa stabilnim CAD-om, a najviše zdravih pacijenta bez parodontitisa (72,6 %) bilo je u kontrolnoj skupini (p < 0,001). Skupina sa stabilnim CAD-om imala je najvišu srednju vrijednost dubine sondiranja (PD) 3,92 ± 1,16, recesije gingive (GR) 1,34 ± 0,78, razine kliničkog pričvrstka (CAL) 4,60 ± 1,41 i krvarenja pri sondiranju (BOP) 45,98 ± 26,19. U skupini s ACS-om PD je bio 3,77 ± 0,91, GR 1,11 ± 0,66, CAL 4,32 ± 1,08 i BOP 41,30 ± 22,09, a u kontrolnoj skupini izmjeren je PD 3,27 ± 0,97, GR 0,69 ± 0,37, CAL 3,62 ± 1,04 i BOP 26,39 ± 13,92 (p < 0,05). Zaključak: Parodontitis je povezan s angiografski potvrđenom koronarnom arterijskom bolesti. Kod bolesnika s ACS-om i stabilnim CAD-om zabilježeni su tjelesna neaktivnost, loša oralna higijena i parodontna upala.
  • Publisher: Stomatolški fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatsko Stomatološko društvo - Hrvatskog liječničkog zbora
  • Language: Croatian;English
  • Identifier: ISSN: 0001-7019
    EISSN: 1846-0410
    DOI: 10.15644/asc49/1/2
    CODEN: ASCRBK
  • Source: GFMER Free Medical Journals
    PubMed Central
    DOAJ Directory of Open Access Journals

Searching Remote Databases, Please Wait